O čemu danas pričamo?
U svijetu kriptovaluta, jedna od najfascinantnijih karakteristika Bitcoina jest njegovo ograničenje od 21 milijun jedinica. Ovo ograničenje nije samo broj; predstavlja ključni element dizajna koji Bitcoina čini jedinstvenim u odnosu na tradicionalne valute te potiče na razmišljanje o vrijednosti i dugoročnoj održivosti. U današnjem blogu, dublje ćemo zaviriti iza kulisa ovog broja. Objasnit ćemo razloge postavljanja ograničenja na količinu Bitcoina te istražiti ključne teorije koje pokušavaju razjasniti zašto je upravo brojka 21 milijun odabrana. Od ekonomske logike do tehničkih ograničenja, detaljno ćemo istražiti temelje ove digitalne valute kako bismo bolje razumjeli što ovaj limit predstavlja za budućnost Bitcoina i cijelog kripto svijeta.
Zašto uopće postoji limit?
Kada je Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, nije samo lansirao prvu kriptovalutu – postavio je temelje za potpuno novi ekonomski sistem. Za razliku od tradicionalnog monetarnog sistema gdje centralne banke mogu “printati” novac bez ograničenja, što može dovesti do inflacije, Bitcoin je zamišljen kao valuta s fiksnim limitom. Ovaj limit od 21 milijun Bitcoina predstavlja viziju novca kojem ponuda ne može biti umjetno povećana i čija je vrijednost zaštićena od devalvacije kroz inflaciju. Ograničena količina Bitcoina također odražava princip oskudnosti koji je prisutan u prirodi – poput zlata, čija je vrijednost djelomično proizašla iz njegove rijetkosti. Ova digitalna rijetkost stvara percepciju vrijednosti među korisnicima i investitorima, slično kao što rijetki umjetnički radovi ili antikviteti zadržavaju visoku cijenu na tržištu. Dodatno, fiksni limit potiče transparentnost i predvidljivost u protoku valute, dva ključna elementa koja su često nedostajala u tradicionalnim financijskim sustavima. Satoshi je možda imao na umu i tehničke aspekte – s obzirom na ograničenja u veličini blokova i vremenu potrebnom za obradu transakcija, postavljanje limita pomaže u održavanju mreže efikasnom i skalabilnom. U konačnici, limit od 21 milijun Bitcoina simbolizira novu eru monetarne politike – jednu koja se temelji na matematičkim principima i decentralizaciji, a ne na odlukama pojedinaca ili institucija. To je ekonomski eksperiment koji iz godine u godinu nastavlja pobjeđivati tradicionalne koncepte vrijednosti novca koja se temelji na centralnom planiranju.
Prva teorija
Teorija zamjene novčane ponude predstavlja prvo razmišljanje o ograničenju Bitcoina na 21 milijun jedinica. Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoina, namjerno je usporio stopu kojom novi Bitcoin dolaze u postojanje, s namjerom da svaka pojedinačna jedinica, ili satoshi, s vremenom dobiva na vrijednosti. Ova vizija odražava se u navodnoj komunikaciji između Nakamota i Mikea Hearna, gdje je Satoshi izrazio mišljenje da bi, ako bi mali dio svjetske ekonomije koristio Bitcoin, vrijednost od 0,001 BTC (1 mBTC) mogla iznositi oko 1 eura. Ovo predviđanje se ostvarilo 2013. godine, kada je Bitcoin prvi put premašio cijenu od €1,000, a danas je vrijednost mBTC-a još veća. Zanimljivo je da se u vrijeme stvaranja Bitcoina ukupna svjetska novčana ponuda, poznata kao M1, procjenjivala na otprilike $21 trilijun. Ako bi Bitcoin postao jedina svjetska valuta, zamjenjujući sve valute koje čine M1, svaki BTC bi bio vrijedan $1 milijun, čime bi vrijednost svakog satoshija bila postavljena na $0.01. Ova gotovo savršena korelacija između brojeva sugerira da postavljanje limita od 21 milijun nije bilo slučajno, već namjerno, s ciljem stvaranja valute čija je vrijednost stabilna i predvidljiva, suprotno inflacijskim trendovima koji karakteriziraju tradicionalne monetarne sustave. Ipak, od 2009. M1 ponuda novca promijenila se, a i malo je vjerojatno da Satoshi ovo nije mogao predvidjeti. Tako da je mala vjerojatno da je ovo ispravna teorija o biranju broja 21 milijun.
Alternativna teorija
Druga, i po mnogima vjerojatnija teorija o postanku limita od točno 21 milijun bitcoina leži u samoj strukturi Bitcoin mreže. Ova alternativna teorija sugerira da je brojka od 21 milijun BTC rezultat matematičke logike koja kontrolira opskrbu valutom, a ne nasumični izbor. Parametri postavljeni od strane Satoshija Nakamota osiguravaju da se blokovi rudare u redovitim intervalima od 10 minuta i da se nagrade za blokove smanjuju kako se približavamo maksimalnoj opskrbi. Ovi parametri neizbježno dovode do konačne brojke od 21 milijun BTC. Svaki četverogodišnji ciklus rudarenja ima ukupno 210,000 blokova, a nagrada za blok se prepolavlja nakon svakog ciklusa. Počevši od 50 BTC po bloku, nagrada se smanjivala na 25 BTC, zatim na 12,5 BTC, i trenutno iznosi 6,25 BTC po bloku. Ako se ovaj trend nastavi, zbroj nagrada za blokove za svaki ciklus će iznositi 100, što pomnoženo s brojem blokova po ciklusu daje maksimalnu opskrbu od 21 milijun BTC. Ova teorija stavlja naglasak na matematičku preciznost koja stoji iza Bitcoina, sugerirajući da je limit od 21 milijun možda manje filozofski izbor, a više rezultat matematičkih pravila koja su oblikovala Bitcoinov protokol. Bez obzira na to, samo Satoshi Nakamoto zna pravi razlog odabira ovog broja, a će tajna zauvijek ostati neotkrivena.
Zaključak
Kroz ovaj blog, istražili smo temu limita na ponudu bitcoina i razloge koji stoje iza konkretnog broja od 21 milijun. Objasnili smo zašto je Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoina, uopće postavio limit, naglašavajući njegovu viziju novca koji se ne može beskonačno printati, što je u oštrom kontrastu s trenutnim ekonomskim sustavom. Također, razmotrili smo dvije glavne teorije koje pokušavaju objasniti zašto je odabran baš broj 21 milijun. Prva teorija se oslanja na ideju da je limit postavljen kako bi se osigurala deflacijska priroda Bitcoina, dok druga teorija sugerira da je brojka rezultat matematičke logike ugrađene u protokol Bitcoina. Bez obzira na to koja je teorija istinita, jasno je da je limit od 21 milijun bitcoina ključan za opstanak Bitcoina, jer je upravo taj limit vrlo vjerojatno najjedinstvenija karakteristika Bitcoina i razlikuje ga od svake druge imovine na svijetu. Nadamo se da ste uživali u čitanju današnjega bloga, ako imate bilo kakva pitanja ili prijedloge slobodno nam se obratite na našim društvenim mrežama
Odricanje odgovornosti: Izjave i stavovi izraženi od strane autora, ili bilo koje osobe spomenute u ovom članku, namijenjeni su samo u informativne svrhe i ne treba ih smatrati financijskim, investicijskim ili bilo kojim drugim vrstama savjeta. Ulaganje ili trgovanje kriptovalutama nosi rizik od mogućeg financijskog gubitka
